Od jučer...za sutra
oltajmer
FILMOVI
OD POČETKA

1. DOBRODOŠLI
 http://oltajmer.bloger.hr/post/dobrodosli/672473.aspx


2. PARTY ZA 
NEREGISTRIRANOG
http://oltajmer.bloger.hr/post/bio--sam--neregistrirani-/676924.aspx

3. Kako sam postao bloger i što je NeMresBilivit radio u Nigeriji
http://oltajmer.bloger.hr/post/kako--sam--postao--bloger-----ili--nemresbilivit---u--
nigeriji/684504.aspx


4. VIKEND U PODRAVINI
http://oltajmer.bloger.hr/post/vikend--u--podravini/692573.aspx

5. ZVIJER I JA
http://oltajmer.bloger.hr/post/---------zvijer--i--ja/697275.aspx

6. RODA
http://oltajmer.bloger.hr/post/--------roda/699737.aspx

7. DALMACIJA U MOM MISTU
http://oltajmer.bloger.hr/post/dalmacija--u--mom--mistu/702940.aspx

8. TREŠNJA
http://oltajmer.bloger.hr/post/------tresnja/708219.aspx

9. NEOBIČAN IZLET 1.
http://oltajmer.bloger.hr/post/neobican--izlet/717445.aspx

10. NEOBIČAN IZLET 2
http://oltajmer.bloger.hr/post/neobican--izlet-----2dio/720079.aspx

11. NEOBIČAN IZLET 3
http://oltajmer.bloger.hr/post/neobican--izletzakljucno/722412.aspx

12. USKRS I POPRATNA TEMA
http://oltajmer.bloger.hr/post/uskrs--i--popratna-tema/728278.aspx

13. POŠTENJE
http://oltajmer.bloger.hr/post/postenje/730994.aspx

14. KAKO SAM POSTAO NEPUŠAČ
http://oltajmer.bloger.hr/post/kako--sam--postao--nepusac/736599.aspx

15. TKO GOVORI?
http://oltajmer.bloger.hr/post/tko--govori-/744029.aspx

16. ŠTO BLOGERICE ŽELE
http://oltajmer.bloger.hr/post/sto--blogerice--zele-/748927.aspx

17. NEVERA
http://oltajmer.bloger.hr/post/nevera/751344.aspx

18. PROTESTNA NOTA
http://oltajmer.bloger.hr/post/protestna---nota-/754677.aspx

19. POZIV NA EKSKURZIJU
http://oltajmer.bloger.hr/post/poziv--na--ekskurziju/756419.aspx

20. KRAJ EKSKURZIJE
http://oltajmer.bloger.hr/post/ekskurzija--je--zavrsena-/759770.aspx

21. ZAVIČAJ
http://oltajmer.bloger.hr/post/o-zavicajima/763840.aspx

22. SLUČAJ ZA PSIHIJATRA ?
http://oltajmer.bloger.hr/post/nedjeljom-u-2-i-psihijatrija/766239.aspx

23. VRAG - 1.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/zar--vrag--postoji-/773787.aspx

24. VRAG - 2.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/zar-vrag-postoji---nastavak/775295.aspx

25. VRAG - 3.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/zar-vrag-postoji---zavrsno/775623.aspx

Prisutnost od 22.06.08
O POSJETAMA
KARTA POSJETA
O POSJETAMA 2
Nema zapisa.
COUNTER
Nema zapisa.
STAT
Nema zapisa.
O B A V I J E S T

SVIM ČITATELJIMA SRETNO U 2017-oj godini

Blog
srijeda, rujan 22, 2010
 

Na rivi izvan zidina grada kupili karte za prijevoz, čija je cijena od 40 kuna po osobi prihvatljiva, obzirom na doživljaj koji pruža. Ukrcali se i brodica krenula blago valovitim morem, dok je Dubrovnik postajao sve udaljeniji,  



a otok sve bliže, i nakon dvadesetak minuta plovidbe, stigli do malog pristaništa

 



Lokrum,

sa skoro tisućljetnom poviješću, posebni rezervat šumske vegetacije, stanište više vrsta ptica, jedno od mjesta namijenjenih strastvenim izletnicima željnih pravog ugođaja prirodnih ljepota, uređenog okoliša, umjetničkih starih kamenitih građevina, ali i onih koje zanima zašto je plemstvo i vladajuće osoblje drugih država, kao i dubrovačke plemkinje željne ljubavnih avantura, privlačio taj otok. U vezi toga postoje i legende, koje se oslanjaju na povijesne činjenice. Naime, zahvaljujući Dubrovčanima, u jedanaestom stoljeću je počela izgradnja kamenitih objekata koji su se kroz stoljeća nadograđivali, od kojih je danas najizražajniji samostan Benediktinaca, preuređen i dograđen u ljetnikovac, za potrebe plemstva zadnjih nekoliko stoljeća.

Kralj Engleske na Lokrumu

Spominje se i boravak poznatog engleskog kralja Richarda Lavljeg Srca, koji je našao utočište u Dubrovniku po povratku jedrenjakom iz križarskog rata, nakon što se zbog brodoloma u oluji, iskrcao na Lokrum krajem 12. stoljeća. Postoji i više podataka o događanjima na području Dubrovačke Republike, koji među sobom nemaju zapisanih poveznica, iako je veća ili manja vjerojatnost da su povezani. U vezi spomenutog kralja Engleske, u više dokumenata se spominje i sto tisuća dukata, koji su plaćeni za njegovu slobodu, onima koji su ga zarobili. Po legendi je za sakupljanje novca bio zaslužan i Robin of Locksley, znan kao Robin Hood.

Iako se tvrdi da je Richard Lionheart bio zarobljen, po zapisima se može pretpostaviti da se radilo o drugačijoj verziji. Naime i u to doba, u kojem je pored regularnih vojnih postrojbi bilo i raznih naoružanih pljačkaških skupina, Dubrovačka Republika odnosno Dubrovnik je pružao sigurnost mogućim izbjeglicama i dobronamjernim putnicima.

Zato je vjerojatno kralj Richard sa svojom pratnjom bio neizmjerno zahvalan Dubrovčanima, koji su mu pružili gostoprimstvo i zaštitu, a vjerojatno osigurali svu potporu kako bi se sretno vratio u Englesku. Ako bi kralj Richard bio zarobljen, spomenutim novcem bi platili otkupninu, što bi bilo beskompromisno prihvatljivo. Iako je kralj na opisani način također u Dubrovniku bio spašen, što u oba slučaja ne mijenja konačan ishod, teže bi se novac u Engleskoj skupljao u znak zahvalnosti.

Pošto su se Dubrovčani, od približno sedmog stoljeća intenzivno bavili izgradnjom i obnovama Dubrovnika, većih novčanih sredstava je uvijek trebalo. Kao što su se osjetili dužni u znak zahvalnosti sagraditi samostan redu Benediktinaca na Lokrumu poslije velikog požara u gradu, koji se na dan Svetog Benedikta, zbog nekih neobičnih okolnosti ubrzo ugasio, i time spašen veći dio grada, tako se i kralj Richard zbog plemićke tradicije odužio darovanjem spomenutog novca za izgradnju romantičke katedrale u Dubrovniku. Iako se kralj u oluji zavjetovao da će izgraditi crkvu na onom području kopna, gdje će biti spašen, kasnije se složio sa prijedlogom da će Dubrovčani sagraditi crkvu na Lokrumu, a on će sa sto tisuća dukata pomoći izgraditi katedralu.

Povjesničari se oko više događaja u prošlosti dijele na zagovornike jednog ili drugog objašnjenja, uglavnom zbog nedovoljno podataka.

U istom slučaju se spominje da je vojvoda Leopold zarobio kralja Richarda kod Beća, a u drugom da je poslije odlaska jedrenjakom iz Dubrovnika otplovio u Veneciju. Pitanje je što bi Richard radio kod Beća, kad mu je znatno bliži put prema Engleskoj bio zapadno od Venecije. U jednom i drugom slučaju se spominje iznos od sto tisuća, što bi moglo značiti da se radi o samo jednoj količini novca koja je sakupljena za kralja, i mogućoj povijesnoj taktici kralja Richarda uz pomoć tadašnjih Dubrovčana, kako bi svi sudionici bili zadovoljni. Ipak, na povjesničarima je da istraže vjerodostojnost dokumenata o zarobljavanju kralja Richarda Lavljeg Srca.           

Osim što na Lokrumu postoje i nedovoljno istražene špilje, niz nasljeđa u oblicima kamenitih građevina, i mjesta koja i danas podsjećaju na nekadašnje plemićke romanse, spominje se i

Lokrumsko prokletstvo

Godine 1799, glasnik dubrovačkih vlasti proslijedio dokument u kojem se Benediktincima u samostanu na Lokrumu naređuje da napuste otok. Na zadnju večer prije odlaska, kako se navodi, svećenici kružili otokom držeći upaljene svijeće, okrećući ih da bi ostavili jači vošteni trag, proklinjući onoga koji ih protjerao i buduće vlasnike otoka. Nije nigdje objašnjeno zašto su svećenici protjerani, odnosno se ponegdje spominje upletenost Francuza.

Prateći događanja u Europi u to doba, značajno je da te godine Napoleon pod okriljem oružja dolazi na vlast. Poznat po svojim rigoroznim metodama obračuna sa neistomišljenicima, bavio se progonima, zatvaranjem i likvidacijama protivnika, plemstva i svećenstva.

Dubrovčani moreplovci, sa velikom flotom jedrenjaka-galija, osim što su trgujući prevozili raznu hranu, robu, bilje, mirodije i ostale stvari za potrebe ljudi, koristili su način putovanja i za prijevoz pošte, ali i prikupljanje raznih vijesti iz svih krajeva u kojima se pojavilo Dubrovačko brodovlje. Znači, Dubrovčani su bili među najobavještenijima u to doba. Zato su unaprijed mogli napraviti strategiju da bi se prilagodili dolazećim okolnostima. O tome govori i karantena prva na svijetu, koju su prvo planirali na Lokrumu, ali zbog praktičnosti, boljeg nadzora i opskrbe, sagradili je nedaleko južnih zidina grada u predjelu Ploče.

Pošto su Dubrovčani stoljećima bili povezani sa katoličkom crkvom, kao i velika većina naselja Dalmacije, morao je postojati velik značajan razlog da sa Lokruma isele Benediktince. Taj razlog je tada bila procjena osvajačkih težnji Napoleona, te namjera da pored većeg djela Europe, zavlada i Dubrovnikom, kao značajnim trgovačkim središtem, što se neku godinu kasnije i obistinilo. U tom cilju su Dubrovčani bili prisiljeni predati Lokrum, na kojem je Napoleon nešto kasnije dao izgraditi tvrđavu na najvišoj točki otoka, kao bazu i osmatračnicu, da bi nadzirali pomorski promet u tom dijelu Jadrana. Tako su izbjegnuti sukobi, koji bi po dobroj procjeni Dubrovčana, doveli do razaranja grada i stradanja stanovništva. Zato su pravovremeno evakuirali svećenstvo sa otoka i spasili ih od vjerojatnog masakra.

Osim što je Dubrovnik imao ljekarnu među prvima u Europi, prvi imao karantenu, prvi ukinuo ropstvo i prednjačio u mnogim drugim aktivnostima, potvrđuje veliku zainteresiranost i obaviještenost Dubrovčana, kao i da je grad i republika održao veću ili manju autonomnost, usprkos okupaciji od raznih carstava, ali ipak je u jednom razdoblju gubio vlast nad Lokrumom, koji je promijenio više vlasnika, od kojih su mnogi stradavali nasilnom smrću.

Teško je reći koliko je na to utjecala kletva svećenika, ili je bila samo simbolika, ali, ako se nešto više puta ponavlja, sve manje liči na slučajnost. Zato, nikada neću imati želju kupiti Lokrum sa njegovim čarima, jer bolje je ovako, a pošto je sve to ipak prošlost, važnija je

Sadašnjost Lokruma

To je i područje gdje su stotinama godina dosađivane mnoge vrste mediteranskih i tropskih biljaka i drveća, a vidno se dobro održava i danas,



ujedno zahvaljujući i organiziranosti vatrogasne službe, koja zbog moguće nepažnje ponekog pušaća među brojnim turistima, taj otok opravdano dodatno čuva. Na južnom dijelu otoka se nalazi FKK plaža za kupaće, koje raduje slobodnije kupanje i sunčanje bez ikakvih pokrivala za tijelo. Uglavnom na otoku nema većih pješčanih plaža, ali još uvijek dovoljno pristupa moru za kupače



Tako i na zapadnom dijelu otoka, a krećući se prema sjevernoj strani središnjeg dijela, dolazi se do uređenih parkova, gdje je u blizini i restoran u sklopu očuvane kamenite građevine, koji nudi standardna brže pripremljena mesna jela i morske specijalitete. U ponudi je i nekoliko vrsta bezalkoholnih i alkoholnih pića. Cijene su, obzirom da se radi o otoku, skoro standardne. Čekajući na zadovoljavajuće brzu poslugu, terasu restorana su posjetile i paunice sa svojim mladima



dok su se pauni odmarali na granama u sjeni obližnjeg bora.



Tako se i mi nastavili odmarati u sjeni bujnih krošanja starih maslina, u parku sa velikom zelenom travnatom površinom, koja se više puta na dan mora zalijevati da bi ostala takva.



Video insert sa Lokruma http://www.youtube.com/watch?v=dAQmNYzjHco

Spomenut ću da se dijelovi starih građevina i dalje obnavljaju, kako bi pružili još bolji ugođaj.

I tako se prebrzo približio kraj našeg boravka na Lokrumu, koji je pružio mnoštvo ugodnih trenutaka, i nekoliko sati posebnog ambijentalnog odmora, te se uputili prema lučici, koja se popunjavala ostalim turistima, na čijim se licima također vidjelo zadovoljstvo zbog boravka na otoku.

Čekajući na molu brodicu za povratak, gledajući bistro more u blizini, koje je odlika otočkog područja, primijetih i jato odnosno plovu od dvjestotinjak riba koje je postalo izuzetno pokretno kad im počeh bacati ostatak kruha spremljenog u ruksaku. Više priobalnih vrsta riba u blizini, a izuzetno više jedinki spomenute plove, počelo žustro iskakati na površinu loveći komadiće kruha, kao da već dugo nisu jele. To je privuklo i veću pažnju talijanskih turista, koji su zbog njihovog masovnog kolektivnog odmora, u kolovozu bili znatno prisutniji i na tom izletu. Znamo da talijanska obala Jadrana, zbog jačeg izlovljavanja, sadrži vrlo malo morskih životinjskih vrsta, tako da je pogled na školjke, rakove, ježeve i ostala morska stvorenja, a posebno na spomenute ribe veličine od oko 5 do 20 cm u blizini, bio pravi doživljaj. Zadnje komadiće kruha podijelih zainteresiranoj djeci u blizini, koja su izražavala oduševljenje opisanim prizorom. Jedna talijanka me upitala koja je to vrsta riba i još nešto meni nerazumljivo, ali pošto je moj talijanski, kojim se sporazumijevah sa talijanskim gostima pred više od dvadeset godina u ugostiteljskom objektu na drugom otoku, bio u udaljenoj memoriji, samo nažalost promrmljah na talijanskom u smislu da ne znam odgovoriti. Tako je ipak brže prošlo otprilike dvadesetak minuta čekanja na dolazak brodice. Pošto nas je bilo oko šezdesetak koji smo čekali na povratak, četrdesetak nas se uspjelo ukrcati, dok su ostali morali pričekati slijedeću vožnju. I tako se vratismo u Dubrovnik, zadovoljni izletom, procjenjujući da je premalo jedan dan na otoku za upoznavanje svih, ili većine neobičnosti i zanimljivosti, i ako se pojavi prilika, posjetit ću ga ponovo.

Poslije pripremanja stvari za odlazak, navečer obiđosmo još jednom Stari Grad, upućujući poglede prema ponekoj od mnogih trgovina, i na Stradunu sreli uredno obučenog gusara u čijem su društvu bila čak četiri najizražajnija papagaja, crvena i plava ara, kakadu i žako. Pošto su te vrste poznate po društvenosti i zabavljanju okoline, ponekad se čini da zbog očite dosade i nedostatka društva, sami sebe zabavljaju, oponašajući različite zvukove iz okoline. U ovom slučaju su zabavljali prisutnu djecu, ali privlačile i pažnju odraslih.

I tako, u jutro krenusmo prema našem slijedećem odredištu. Nakon petstotinjak metara od dubrovačke tvrđave prema sjeveru, usporismo zbog manjeg prometnog zastoja, a prema nama, krećući se pločnikom, počeo približavati jedan stariji čovjek, burno i glasno nas pozdravljajući, vidjevši registraciju. Iako bučno, vrlo uljudno se ponašao, dajući nam epitete. Poznajući temperament ljudi Dalmacije, nije mi bilo previše čudno, a ipak sam nagađao radi li se o povećanom gostoprimstvu ili je bar malo na to utjecao prijateljski rezultat nedavnog referenduma u Sloveniji.

Zbog ionako relativno dugačkih tema sa ovogodišnjeg ljetovanja, uz poneku važniju informaciju, neću opisivati niz ostalih podataka kako o Lokrumu, tako Dubrovniku i slijedećim mjestima koje posjetih. Ti opsežniji vjerodostojni podaci, mogu se naći i na više službenih internetskih stranica, koje promoviraju ljetovališta. U ovom slučaju sam osnovne podatke provjeravao i uklapao u tekst iz službenih stranica grada Dubrovnika i Turističke Zajednice Dubrovnika.

Krećući se dalje prema našem glavnom odredištu, zaključismo da novu ugodnu uspomenu na Dubrovnik i Lokrum nije pokvarilo ni poneko nedovoljno riješeno pitanje na ulazu u utvrdu grada sa Pila. Grad tvrđava, koji je poslije velikog potresa 1667 bio prilično razrušen, a Dubrovčani ga potom sagradili još čvršćim i impozantnijim, ostao je iza nas. Nastavak slijedi.

Oltajmer  

oltajmer @ 23:45 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
PORUKE

E-mail
Za Osobna pitanja, pohvale i kritike, pišite na:
oltajmer@gmail.com

NA RIJECI
Nema zapisa.
Arhiva
« » lis 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
GLAZBA 2
GLAZBA
Brojač posjeta
287463
NASTAVAK POSTOVA

26. PLANINA - 1.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/planina/781453.aspx

27. PLANINA - 2.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/planina2-dio/783310.aspx

28. PLANINA - 3 DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/planina3-dio/784417.aspx

29. PLANINA - 4.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/planinazavrsno/785520.aspx

30. KRALJEVI ULICE
http://oltajmer.bloger.hr/post/kraljevi--ulice/800119.aspx

31. PROSJACI I KLOŠARI
http://oltajmer.bloger.hr/post/prosjaci--i--klosari/806922.aspx

32  NEOBIČNI PROSJACI
http://oltajmer.bloger.hr/post/prosjaci--sa-neobicnim--namjerama/808929.aspx

33. MISLI I CVJETOVI
http://oltajmer.bloger.hr/post/o--mislima--i--cvjetovima/811870.aspx

34. PLITVICE U SJEĆANJU - 1.
http://oltajmer.bloger.hr/post/plitvice--u--sjecanju/803612.aspx

35. PLITVICE U SJEĆANJU - 2.
http://oltajmer.bloger.hr/post/plitvice--u--sjecanju--2/804975.aspx

36. ZABAVNO
http://oltajmer.bloger.hr/post/zabavni--trenuci/822306.aspx

37. MJESEČAR - 1.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/mjesecar/825186.aspx

38. MJESEČAR - 2.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/mjesecarzavrsno/826414.aspx

39. ALJASKA I EKO TEMA
http://oltajmer.bloger.hr/post/zabavno--ekoloska--tema/829246.aspx

40. ŠTO JE BUG
http://oltajmer.bloger.hr/post/tajanstveni--posjetitelji2-dio/836040.aspx

41. DOBAR BUG
http://oltajmer.bloger.hr/post/dobarbug/838794.aspx

42. ZA SVAKOG PONEŠTO
http://oltajmer.bloger.hr/post/za--svakog--ponesto/847933.aspx

43. MEKIKE ILI ...
http://oltajmer.bloger.hr/post/mekike/855246.aspx

44. MEKIKE - RECEPT
http://oltajmer.bloger.hr/post/recept--za--mekike/859045.aspx

45. BIO JEDNOM JUGO 45
http://oltajmer.bloger.hr/post/zasto--pamtim--jugo-45/862127.aspx

46. BLOG BLOGER BLOGIRANJE
http://oltajmer.bloger.hr/post/blog---bloger---blogiranje/864575.aspx

47. VAŽNA STVAR
http://oltajmer.bloger.hr/post/vazna--stvar/875187.aspx

48. DOWN SINDROM
http://oltajmer.bloger.hr/post/djevojka--i--down--sindrom/881159.aspx

49. DELFIN JOCA
http://oltajmer.bloger.hr/post/delfin---joca/893496.aspx

50. PIZZA KOJU PAMTIM
http://oltajmer.bloger.hr/post/-pizza---koju-pamtim/901072.aspx

Index.hr
Nema zapisa.