Od jučer...za sutra
oltajmer
FILMOVI
OD POČETKA

1. DOBRODOŠLI
 http://oltajmer.bloger.hr/post/dobrodosli/672473.aspx


2. PARTY ZA 
NEREGISTRIRANOG
http://oltajmer.bloger.hr/post/bio--sam--neregistrirani-/676924.aspx

3. Kako sam postao bloger i što je NeMresBilivit radio u Nigeriji
http://oltajmer.bloger.hr/post/kako--sam--postao--bloger-----ili--nemresbilivit---u--
nigeriji/684504.aspx


4. VIKEND U PODRAVINI
http://oltajmer.bloger.hr/post/vikend--u--podravini/692573.aspx

5. ZVIJER I JA
http://oltajmer.bloger.hr/post/---------zvijer--i--ja/697275.aspx

6. RODA
http://oltajmer.bloger.hr/post/--------roda/699737.aspx

7. DALMACIJA U MOM MISTU
http://oltajmer.bloger.hr/post/dalmacija--u--mom--mistu/702940.aspx

8. TREŠNJA
http://oltajmer.bloger.hr/post/------tresnja/708219.aspx

9. NEOBIČAN IZLET 1.
http://oltajmer.bloger.hr/post/neobican--izlet/717445.aspx

10. NEOBIČAN IZLET 2
http://oltajmer.bloger.hr/post/neobican--izlet-----2dio/720079.aspx

11. NEOBIČAN IZLET 3
http://oltajmer.bloger.hr/post/neobican--izletzakljucno/722412.aspx

12. USKRS I POPRATNA TEMA
http://oltajmer.bloger.hr/post/uskrs--i--popratna-tema/728278.aspx

13. POŠTENJE
http://oltajmer.bloger.hr/post/postenje/730994.aspx

14. KAKO SAM POSTAO NEPUŠAČ
http://oltajmer.bloger.hr/post/kako--sam--postao--nepusac/736599.aspx

15. TKO GOVORI?
http://oltajmer.bloger.hr/post/tko--govori-/744029.aspx

16. ŠTO BLOGERICE ŽELE
http://oltajmer.bloger.hr/post/sto--blogerice--zele-/748927.aspx

17. NEVERA
http://oltajmer.bloger.hr/post/nevera/751344.aspx

18. PROTESTNA NOTA
http://oltajmer.bloger.hr/post/protestna---nota-/754677.aspx

19. POZIV NA EKSKURZIJU
http://oltajmer.bloger.hr/post/poziv--na--ekskurziju/756419.aspx

20. KRAJ EKSKURZIJE
http://oltajmer.bloger.hr/post/ekskurzija--je--zavrsena-/759770.aspx

21. ZAVIČAJ
http://oltajmer.bloger.hr/post/o-zavicajima/763840.aspx

22. SLUČAJ ZA PSIHIJATRA ?
http://oltajmer.bloger.hr/post/nedjeljom-u-2-i-psihijatrija/766239.aspx

23. VRAG - 1.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/zar--vrag--postoji-/773787.aspx

24. VRAG - 2.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/zar-vrag-postoji---nastavak/775295.aspx

25. VRAG - 3.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/zar-vrag-postoji---zavrsno/775623.aspx

Prisutnost od 22.06.08
O POSJETAMA
KARTA POSJETA
O POSJETAMA 2
Nema zapisa.
COUNTER
Nema zapisa.
STAT
Nema zapisa.
O B A V I J E S T

SVIM ČITATELJIMA SRETNO U 2017-oj godini

Blog
nedjelja, studeni 7, 2010
 

Pošto će ova tema izgledati kao mala ilustrirana knjiga, očito da je nekoliko sati boravka na slijedećoj lokaciji izleta i tamo viđenog, pobudilo želju za mnogim objašnjenjima.

17.08. poslijepodne.

Iz Lumbarde krenusmo glavnom cestom nedaleko grada Korčule i potom desno kroz Žrnovo, te se kod starijeg mještana raspitah gdje je mjesto koje tražimo, odnosno izvor vode. Po uputama skrenusmo prema selu Brdo, koje opravdano nosi svoje ime, u kojem ostavismo auto, i poslije raspitivanja,



uputismo dalje makadamskim putem prema mjestu udaljenom oko dva kilometra

 

kroz vrlo ugodan ambijent.  Još pred više od 40 godina, to područje je proglašeno zaštićenim objektom prirode zbog svoje vegetativne posebnosti, odnosno velikog broja raznolikog i rijetkog bilja, a možda i zbog posebnosti o kojoj u nastavku, što bi značilo da se tamo ništa ne smije uništavati i otuđivati.  Iako je put do područja Koćja uzak, prohodan za traktor, do tamo se može doći i manjim vozilom ili džipom, ali zbog oštrijeg kamenja na putu i šikare sa svake strane, koja obično manje ili više izgrebe prolazeće vozilo, a na to upozoravaju i mještani Brda, najbolje i najdoživljajnije je put prijeći pješice, ali rano ujutro ili kasno popodne da bi izbjegli veću vrućinu, dok se u spomenuta doba dana, može i bolje doživjeti taj izlet.





Tabla sa natpisom je privukla pažnju, gdje se vidjelo da postoji skretanje sa glavnog puta, ali pošto smo prvi put bili ovdje, odoh glavnim putem provjeriti kamo vodi,



te nakon dvjestotinjak metara od table dođoh do jednog nenastanjenog ali održavanog starog imanja,



na kojem se pored maslina nalazilo i vinove loze, među kojoj se isticao, za taj kraj poznati



plavac, dobivši naziv po izražajnoj plavoj boji površine grozda, a koji kao vino istog naziva, po boji unutrašnjeg sadržaja bobe spada među crna vina.  I dalje tražeći spomenuti izvor vode, kojem tu nije bilo traga, vratih se do table, te skrenusmo uskim prolazom između stijena



kroz ambijent koji je sve više podsjećao na filmove o Kseni i antičku mitologiju. Došavši do središnjeg prostora okruženog stijenama, koji je podsjećao na nekakvo skrovište, sabiralište ljudi ili čak možda manje svetište, razgledah detalje, koji su podsjećali na vrlo davna događanja na tom mjestu.



Na stijeni visine oko šest metara, nalaze se oblici, koji izražajno podsjećaju na simbole. Sa desne strane na vrhu je oblik glave ležeće kobre, kojoj veliku sličnost daju dvije simetrične udubine oblika očiju,



dok se na središnjoj i lijevoj strani gornjeg dijela stijene nazire lik četveronožne životinje koja leži, a podsjeća na lava ili bika.  Pregledavajući to neobično kamenje iz raznih kutova, u jednoj poziciji se pokazao pravi lik životinje, koji nema oblik glave lava,



nego pojednostavljene glave…konja, što potvrđuje i detalj, kojeg sam zbog razgledavanja izražajnijih pojedinosti, uočio tek na slici,



a koji pokazuje da je tvorac tog detalja, odnosno savijene prednje noge konja, imao smisla za reljefno kiparstvo. Površina toga i ostalih oblika se donekle deformirala kroz oko tri do četiri tisuće godina, jer su oblici od vapnenačkog kamena a ne mramora ili granita, pa nisu jako izražajni, ali se zato bolje uklapaju u postojeći ambijent.   Daljnjim razgledavanjem uočih



lik ženske glave sa vratom, koja je ležala na prostoru između stijena, sa kraćom bradom, izražajnim ustima, dok je uočljivije bilo desno oko čak sa zarezanim trepavicama ili možda obrvama, dok su vidne i uši ili su to bile u krug uvijene pletenice kose, a da li ju je tu netko postavio, ili je ipak, kao samostalni kameniti oblik, zbog nekih razloga pala sa okolne stijene, teško je na prvi pogled procijeniti.

Razgledavajući dalje, opazih lik profila ženskog lica, koji se kroz granje vidio tek mijenjanjem mjesta pogleda iz kojih su se uočavali pojedini detalji, te na taj način dobih cjelovitiju sliku. U okolici se nalazi više drugih oblika prikriveno drvećem i nižim raslinjem, pa se samo naziru pojedinačne stijene, koje su izrazito okomito bile raspoređene po tom brjegovitom području, a pošto do tog mjesta nisam još nigdje vidio toliko pojedinačnih stijena u uspravnom položaju na užem području, pojavio se upitnik, koji se povezao sa asocijacijom, prvo sa svjetski poznatim



Stonehenge. Located near Salisbury in the Wiltshire countryside, it is a highlight of the South West., England,  u kojem okomito stoje polu obrađeni kameni stupovi, čineći krug, a postavljeni pred oko četiri tisuće godina, ali, kao drugo, možda sličniji okomito postavljenim kamenitim oblicima još većeg kružnog oblika, na posuđenoj slici kao i prijašnjoj



Avebury henge in Avebury, Wiltshire, England.

Ipak, kao što Stonehenge i Aveburyhenge vjerojatno otkrivaju davno postojeći centar astronomije i moguće svetište, tako i predio Koćje vjerojatno izražava davna događanja, na tom mjestu. Iako nije isključen, neću unaprijed prognozirati mogući natpis u svjetskim medijima:

Antique mystery Kocja on island Korcula in Croatia,

pa nastavljam sa slijedećim opažanjima okoline, u kojoj zabilježih tek nekoliko fotografija:



Jedan od neprohodnih prolaza među stijenama zbog zarasle vegetacije, što je stvaralo ugođaj kao iz neke bajke ili priče, a nešto dalje od toga, stoji



vrh kamena koji liči na glavu izražajnije zmije uspravnijeg položaja,



dok za ljubitelje fantastike podsjeća možda i na Predatora iz istoimenog filma, a slijedeći oblik,



iako se nazire lik, prilično je obrastao granjem, pa se ne može točno definirati, ali zato slijedeći



podsjeća na lava koji leži, dok naredni



također liči na neku životinju, samo zbog granja nisam uspio pogledati sa svih strana da bih bolje procijenio lik. A zatim, još jedan od kamenih oblika, čija se slična slika, kao jedina iz tog užeg okruga, može naći na internetu,



stršio je iznad granja nižeg drveća, pa vidjeh i mjesto gdje se nalazi. Naime, taj lik odnosno dva, spominju grčki antički kroničari, a koji prikazuje dvije zmije, kao spomenik dvjema osobama…

Kadmo i Harmonija, legenda

koji se mogu označavati i kao korčulanski moderniji Adam i Eva, a po navodima potječu iz oko petnaestog stoljeća prije nove ere. Kadmo je bio veliki ratnik, poznat kao pobjednik u bitci protiv zmaja i osnivač grada Tebe, dok Harmonija, kći Aresa i Afrodite poistovjetila se sa tim krajem, gdje su vjerojatno živjeli u harmoniji zahvaljujući području koje je to itekako omogućavalo.   Zanimljiva je ta kombinacija u kojoj je Harmonija plod Boga rata i Božice ljubavi, što se poistovjećuje sa nekoliko tisuća godina starim kineskim simbolom u kojem dobro i zlo tvore cjelovitost, a zbog simetričnog oblika čine skladnost.

Pošto se Korčula spominje u više navrata kao mjesto gdje su iz raznih razloga našle utočište veće i manje skupine tadašnjih Grka, a navodi se i Trojanaca, očito je povezana i sa grčkom mitologijom i legendama. Naime, spominju se i Argonauti, koji su zbog svojih čestih putovanja brodom došli i do Korčule, ali se spominju iz još davnijih vremena i žitelji potonule Atlantide, od kojih su se neki uspjeli spasiti pobjegavši brodovima, te također lutali sredozemnim morima, tražeći mjesta za preživljavanje. Valja dodati da je Kadmo sa vojskom trebao pobijediti jedno od ratobornijih plemena Ilira, nedaleko tog područja, kako bi dalje nesmetano živio sa obitelji i drugim Trojancima. To mjesto je nedovoljno istraženo, kao što su obustavljena arheološka istraživanja u blizini Lumbarde, iako mnoštvo pojedinosti pokazuju da se i na tom području više toga događalo, kao što se ponešto spominje u zapisima povjesničara i pisaca oko petog do petnaestog stoljeća prije nove ere, ali i u bližoj povijesti.   U raznim zapisima iz grčke antike, može se zbog opisa karaktera više likova, po kojima su bili izražajni, pretpostaviti da se radi o prenesenom značenju, pa se na primjer agresivna osoba velike snage mogla nazvati zmajem. Postoje zapisi o različitim većim sposobnostima antičkih ljudi, koje potvrđuju i sedam svjetskih čuda. U tome prednjači grčka mitologija, koja izražajnije opisuje snagu i sposobnosti tadašnjih aktera, koji se pojavljuju i u obliku Bogova sa Olimpa.  

Prije spomenuti kameniti simboli zmija, kako se navodi, počinju tutnjiti ako bi se pojavila kakva nevolja, te na taj način upozoravaju mještane. Vjerojatno je mišljeno na potres i oluju. Pošto simboli   imaju zajedničku kamenitu osnovu, granajući se na dva dijela, može imati funkciju rezonancijske glazbene vilice, koja zatitra na određenoj nižoj frekvenciji, glede na masu kamena.  Inače se u Biblijskom zapisu zmija označava kao podla životinja, kakvo se uvjerenje ponegdje održalo do danas. Pošto zmije u prirodi također imaju važnu ulogu, vjerojatno se zbog toga, ali i zbog njenog obrambenog upozoravajućeg stava i opasnog djelovanja, uzimala kao simbol faraona i drugih značajnijih osoba diljem svijeta, pa i Ilira, dok su u narodu kružile priče koje odvraćaju od uništavanja zmija.

Korčula i Trojanski rat

koji je očito ostavio tragove i na Korčuli, a čija se pogubna darežljiva varka koristi i danas u računalnom obliku, ali i lakšim oblicima u stvarnosti, odigravao se možda i ne tako daleko od Korčule. Naime meksički pisac Price, je postavio tezu da se Troja nalazila na Neretvi kod Gabele, na temelju opisa Ilijade i Odiseje. Potpuno se slažem sa njegovom tvrdnjom da su davni zapisničari umjesto slikom, opisivali krajeve i ljude riječima, dok je sama lokacija upitna.   Ali, pošto samo ime Ilios ili Ilion, koje jako podsjeća na produžene oblike tih riječi Ilirios ili Ilirion, stvara dodatak pretpostavci da se Troja nije nalazila u maloj Aziji kako se predviđa, nego da se tvrđava mogla nalaziti na djelu teritorija obitavališta Ilira, što po zapisima može obuhvatiti područje između Stona i Dubrovnika ali i južnije.   Iako Iliri nisu obilovali kroničarima, grčki zapisničari ih spominju kao naprednu civilizaciju, što se po opisu lokacije od doline Neretve do Dubrovnika,



odnosilo na Ilirsko miroljubivije pleme Ardijeji, a moguće i na Daorse. A navode i sposobnost gradnje većih utvrda opisom Ilirskih tvrđava na otoku Hvaru, te je zbog toga vjerojatnost postojanja još većih utvrda na kopnu, zbog zaštite od izravnog kopnenog napada naoružanog neprijatelja. Ilirska plemena, koja su osim sjeveroistočnih, naseljavala skoro sva područja bivše države i južnog dijela Jadrana, u predrimsko i rimsko doba su se, zbog nadolazećih Kelta sa sjevera,



održala na području srednje i južne Dalmacije, obuhvativši zapadni dio Slovenije i Hrvatske, dok su prije nove ere na području sjeverne Dalmacije i Kvarnera, više stoljeća obitavali Liburni, koji se u jednom razdoblju naseliše i na veći dio Istre.  

Posredna upletenost Korčule u Trojanski rat, grčku mitologiju i kroniku, spominje se u antičkim djelima raznih pisaca, Ilijada, Odiseja, Argonautika, Eneida, Uzroci, Preobrazba, Opis nastanjena svijeta, kao i drugim književnim djelima stare i nove ere.  U prilog tome govore i zapisi o jednom od poznatih sudionika Trojanskog rata…

Antenor,

jedan od Trojanaca, koji se u 11-om stoljeću pr.n.e. sa obitelji i preživjelima spasio iz Troje u plamenu, otplovivši Menelajevim brodom prvo do područja Kirene, kod rijeke i plodne zemlje. Naime, Menelaj je procijenio da su Antenor i ostali bjegunci iz Troje bili poštovanja vrijedni protivnici, te im zbog toga posudio i brod. Velika je mogućnost da je Antenor osnovao grad na području današnje  Kirene. A zatim, kako se navodi, otputovao do Trakije, da bi se potom doselio na Korčulu, osnovavši grad, ali se spominje i produžetak njegove plovidbe do područja više izražajnih izvora rijeke Timava, zapadno od Trsta. Dalje putuje na zapad i osniva grad, koji prethodi kasnijem gradu Padova.

Poznato je, zbog neke koristi, svojatanje raznih materijalnih dobara i živih bića. U slučaju Korčule, pojedine talijanske osobe kroz medije su svojatale Marca Pola, što je donijelo i svoje prednosti, zbog temeljitijeg proučavanja korijena njegovog prezimena. Moguće je zato više podataka zatajeno, pa se tek detaljnijim i opsežnijim istraživanjem može doći do vjerodostojnijih zaključaka.   Primijetih da se na internetu i dalje mogu naći podaci koji nemaju nikakve veze sa realnim stanjem stare povijesti, zato je vrlo poželjno pretražiti više stranica, pa i literature, i tek tada uvažiti one vjerojatnije činjenice.

U slučaju trojanske osobe Antenora, sporni su poneki zapisi, iako su jednoglasni u njegovom putovanju i osnivanju gradova u Sredozemlju, uključujući Jadran. Pošto jedan od starih zapisa govori da je Antenor osnovao grad na području Padove u sjevernoj italiji, dok drugi objašnjava kako je osnovao grad na Korčuli, a treći zapis da je osnovao oba, očito su postojala razmimoilaženja. Sigurno je postojalo mnoštvo zapisa koji su kroz stoljeća uništeni, ali, više njih je prije toga prepisano od strane novodobnih zapisničara.   Potvrda da je grad Korčulu osnovao Antenor, nalazi se na kamenoj ploči kod zapadnog ulaza u tvrđavu Korčule. Tekst je na latinskom iz 16-og stoljeća, što ujedno znači da su za njegovo postavljanje bili odgovorni tadašnji upravitelji Korčule, Mlečani, te se prema tome radi o objektivnosti, a ne o nekakvom svojatanju zbog pristranosti. Zapisničari spominju dvije grupe trojanskih izbjeglica, tako da je otvorena mogućnost da su svi ili velik dio izbjeglica krenuli prema području Kirene, da bi vjerojatno napustili osnovani grad zbog napada pustinjskih plemena, a slično se moglo dogoditi i u Trakiji.

Velika je vjerojatnost da je dio žitelja iz okolice Troje, koji su se bavili zemljoradnjom i stočarstvom, a koji su ovisili i o trgovini unutar zidina Troje, zajedno sa preživjelim Trojancima krenuli na put. Pošto je spomenuti rat i opsada trajala oko deset godina, nigdje se ne spominje opskrba Trojanaca hranom i drugim potrebama. Moguće su dvije varijante. Da su im Grci zbog humanosti ili viteštva dozvolili opskrbu, ili su Trojanci imali dugačak tunel, putem kojega su se potajno opskrbljivali iz obližnjih područja. U tom slučaju im je tunel mogao poslužiti i za bijeg iz zapaljene Troje. Ta pretpostavka je utemeljena dokazima da su mnogi gradovi i tvrđave kroz povijest imale takve tunele za moguću evakuaciju stanovništva.  

Očito imajući slaba iskustva sa Trojom, Antenor je sa svojima tražio mirnija mjesta za osnivanje novog grada. Tako da su se očito Antenor i ostali Trojanci iskrcali na Korčuli i tu osnovali grad, ali, pošto se vjerojatno radilo o bar nekoliko stotina ljudi, koji su tražili veće prostranstvo, odnosno ravnicu, logično su organizirali izvidnice, koje su im nakon nekog vremena donijele vijest o novoj lokaciji. Ujedno je i vjerojatnost da su imali probleme sa pojedinim Ilirskim plemenom na području Korčule i okolice, pa je zbog toga odluka o preseljenju bila čvršća. Ipak, pošto su krenuli u nepoznato, taktički je bilo smisleno ostaviti oko polovice Trojanaca na Korčuli, dok se nova lokacija ne osigura i upozna dovoljno. Antenor, koji je nakon uspješnog osnivanja grada na području današnje Padove, položio svoje Trojansko oružje, što potkrepljuje vjerojatnost o njegovoj potrazi mirnog mjesta uz veliku plodnu ravnicu. Dalje se navodi, kako je potom pozvao preostale Trojance, koji mu se pridružiše i napraviše veliko slavlje. Nije isključeno da je dio Trojanaca ipak ostao na Korčuli u suživotu sa mogućom skupinom jednog od Ilirskih plemena.

Promatrajući okolinu, i Pelješki kanal, koji se vjerojatno uspoređuje sa velikom rijekom u djelima grčke mitologije, i zbog opisa izražajnog mjesta na planini gdje tutnje gromovi, što bi mogao biti vrh Sveti Ilija na Pelješcu, ali i zbog dojma manjih valova, koji su skoro stalno prisutni u Pelješkom kanalu zbog vjetra koji puše i tada kad ga nigdje u okolini nema. Zato su pomorci dobivali dojam, putujući potpuno mirnim morem sa juga do tog kanala u kojem su postojali valovi, da se tu radi o velikoj dubokoj rijeci, koju su tako vjerojatno zvali i zbog tada mogućeg nedostatka riječi kanal.

Valja podsjetiti da je Korčula od davnina bila vrlo privlačna za naseljavanje čak više tisuća ljudi, pogotovo na zapadnom dijelu otoka, u doba postojanja velikog slatkovodnog jezera i plodnih polja u blizini, kao i zbog dobre klime. Zato ne bi bilo ništa čudno, ako bi se na području Blata skrivalo više antičkih dokaza o tome.

Skrećući pogled iz davnih u sadašnja vremena na području Koćja, spomenuti kameniti lik konja na vrhu stijene, mogao bi podsjećati na Trojanski rat, dok ostali kameniti oblici očito imaju svoju ulogu, od kojih su bar neki povezani sa spomenutim izvorom vode. Ustvari, pošto se Trojanski konj tretira kao velika opasnost, mogao je poslužiti u tu svrhu na spomenutoj većoj stijeni, pridružujući se zmijskim simbolima.

Glede da se to područje nije nalazilo u većoj naseljenoj sredini, gdje su u antici nastajali majstorski oblikovani likovi od kamena, uklopivši se u tamošnji ambijent oblikovanih kamenitih građevina, ovdašnji likovi su vjerojatno bili pojednostavljeni zbog nedostatka dobrog alata za obradu kamena.  Postojanje crteža i figura čovječjih i životinjskih oblika te simbola, poznato je još iz pretpovijesti, tako da spomenuti oblici u zaštićenom objektu prirode Koćje, osim svoje izrazite posebnosti, nisu ništa novo. U okolini se nalazi još uspravnih kamenitih oblika, djelomično ili potpuno zakrivenih nižim drvećem, a možda i na području obližnje uzvisine,



koju nažalost zbog pomanjkanja vremena i zbog djelomično neprohodnog gušćeg šumovitog raslinja, nisam uspio razgledati. Bilo kakva sjeća, u cilju prohodnosti, naravno nije dozvoljena, osim u suglasnosti i organizaciji državne institucije koja brine za to.

Prvobitna želja, koja je potakla obilazak Koćja, pronalaženja izvora vode, nije se ostvarila, tako da ostadoh razočaran, ali dodatno bijah posebno iznenađen onim što se tamo nalazi.

Napuštajući to mjesto, vračajući se prema selu Brdo, ugodno je bilo upućivati poglede prema okolini, kao što je i ta,



dok je na jednom području Pelješkog kanala,



zahvaljujući skoro stalnom vjetru koji ipak nije stvarao veće valove, zadovoljno jedrilo pedesetak jedriličara surfera.

Kad smo došli do sela, sretosmo dvije mještanke sa kojima razmijenismo više dojmova. U blizini jedne se šetale



tri bijele mačke, ne znam da li zbog toga što ne želi da joj crna mačka prijeđe put ili jače voli tu boju, dok uz nju stajao i veći bijeli pas koji joj svaki dan pravio društvo do područja kojeg upravo obiđosmo. U razgovoru došli do teme o izvoru, za kojeg počela jedna objašnjavati da se nalazi na mjestu kojeg posjetismo. Sav u čudu, pojasnih kako ga nismo opazili, dok je i dalje tvrdila da postoji, ali na drugoj strani veće stijene. I dalje ostadoh u nevjerici, jer kakav je to izvor koji ne presušuje bez da se čuje žubor vode na mjestu gdje je potpuna tišina. Pozdravismo se sa ženama i krenusmo do auta, usput razgledavajući mjestašce, a vidjeh i podsjetnik na žalosna vremena, zapisan na granitnoj ploči,



čiji tekst govori o događanju odnosno odmazdi tijekom drugog svjetskog rata, bez pobude na osvetu i bez dodatne simbolike, što potvrđuje i potpis.   Mnoge slične table u Dalmaciji nemaju prizvuk ideologije i borbe protiv zamišljene zavjere, te čašćenja raznih dvosmislenih idola, nego potvrdu o jednom djeliću tradicionalne stoljetne borbe protiv nepravde raznih osvajača koji su puno uzimali a malo davali. Ta borba se u drugom svjetskom ratu u Dalmaciji izrazila kroz partizansko djelovanje protiv talijanskih i njemačkih fašista, kao odgovor na zle namjere tadašnjih okupatora.

Nikako se ne mireći sa spoznajom da sve tajanstveniji izvor vode postoji, a da ga nismo našli, odlučih se za ponovni obilazak tog područja, ali pošto je taj dan već bilo kasno, plan je ostao za dva dana poslije,

19.08.

neposredno nakon izleta na otočić imena Badija, gdje je na području plaže cijeli dan iz pravca Pelješkog kanala jednakom brzinom puhao slabiji vjetar, dok na mjestu Koćja nije bilo ni najmanjeg povjetarca, što ne bi sa sigurnošću znali, da u kratkom vremenu nismo promijenili lokaciju. I tako ponovno dođosmo do mjesta na kojem je trebao biti izvor, ovaj put se spustivši sa oko metar visoke uzvisine uz desnu stranu spomenute veće stijene, da bi i dalje sa nedoumicom gledao podnožje među donjim stijenama, gdje nije bilo nikakvog traga ili žubora vode. Iznenađenjima očito nije bio kraj, jer nakon oko četiri metra uz podnožje donjeg dijela stijene, nalazio se veći ulaz, kojeg zbog dojmova zaboravih snimiti, jer ne znam čemu bih se više čudio ili divio, da li čarima prirode ili zato što je stijena,



koju na kratko pogledah odozdo, ličila na veliku glavu sa otvorenim ustima na donjem dijelu. Oko dva metra strma staza do unutrašnjosti, koja je ličila na jezik, uspinjala se do oblika ulaza u ždrijelo,



čak sa izražajnijim oblikom glasnice. To spremište za vodu, sastoji se od udubine u kamenu sa tridesetak litara vode, oko dvadeset centimetara od dna do gornjeg ruba, preko kojeg suvišna voda inače otječe u kišovitom razdoblju. Pošto prije tog dana približno mjesec i pol nije padala kiša, može se govoriti o sušnom periodu, koje nije bilo znatno uočeno glede sadržaja vode do ruba. Da ipak sve skupa ne bi previše izgledalo kao unutrašnjost usta,



tješio je simbol zmijske glave utisnut malo desno od tog oblika ždrijela, koji je vjerojatno služio kao upozorenje.



Postojanje još nekoliko manjih otvora u stijeni, kazuje o više žila u kamenu i zemlji, kroz koje voda dolazi, što se vidi i po tragovima curenja niz stijenu.

Pošto me taj izvor u stijeni podsjetio na jedan od impresivnih izvora, kakav je jedan od dva kraka Save, koji izvire iz otvora u višoj stijeni iznad Bohinjskog jezera, čineći veći vodopad, ovaj je poseban zbog svog oblika i neobične djelotvornosti. Naime, tvrdnja mještanki i podaci na internetu govore o izvoru koji nikad na presušuje iako u sušnom razdoblju ne postoji otjecanje vode, što čini taj izvor posebnim. Moguće da postoji i sustav spojenih posuda u stijeni, pa ako netko potroši određenu količinu, nova se nadolije. Procijenih da ipak to nije bilo dovoljno za više od desetak osoba ili manje, koje su se snabdijevale na tom vrelu u sušnom razdoblju.

Iako je voda bila bistra, bez nepoželjnih mirisa, u čistom ambijentu, nisam je probao zbog neraščišćenog utiska koji su ostavili oblici zmija i drugih likova oko tog izvora, što je možda i bio cilj ponekih od okolnih kamenitih simbola, čuvajući izvor samo za žitelje tog užeg područja. Spomenuti prilaz izvoru u obliku jezika, očito je zbog svoje strmine nedostupan životinjama, što je napomenuo i jedan od mještana, kao rijedak podatak o tom području.      

A zašto taj predio nije dovoljno službeno istražen, razlozi su u mogućoj nevjerici, nesuglasicama, ili su problem financijska sredstva, koja obično nisu mala zbog dosta uloženog vremena više sudionika, i detaljne analize nalaza. Ako jednog dana dođe do arheoloških istraživanja na tom području, bilo bi zanimljivo doznati kada su nastali spomenuti likovi u kamenu, kako bi se bar približno odredilo tko je i zašto sudjelovao u tome, dok analiza šireg područja mogla bi pokazati da li je to područje služilo i nečem drugom osim potrebe po pitkoj vodi i značaju popratnih oblika.

Ovu temu ću zaključiti kraćim izražavanjem svog potpunog zadovoljstva doživljenim na tom izletu:

Kao i više mjesta na otoku Korčuli, poznatih po mnoštvu zanimljivosti, područje Koćja je dodatno prava poslastica za ljubitelje tajanstvenog ambijentalnog ugođaja, neobičnih kamenitih oblika i antike, dok za ostale, koje zanima samo mirna okolina, poseban prirodni ambijent, te učinkovit umjereno aktivan odmor, Koćje su također pravo mjesto za to.   

oltajmer.bloger.hr

Za sastavljanje teme korišteni podaci sa stranica

http://www.ikorcula.net/korcula_info/history/povijesni_pregled.htm

http://www.korcula.net/history/legende.htm

http://en.wikipedia.org/wiki/Stonehenge

http://en.wikipedia.org/wiki/Avebury

http://hr.wikipedia.org/wiki/Iliri

kao i podaci iz školske literature, časopisa, dokumentarnih i igranih filmova, te osobna neposredna iskustva sa područja arheologije i razgledavanja mnoštva povijesnih, etnoloških, geoloških i prirodnih detalja na području Dalmacije i šire.

oltajmer @ 20:10 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
PORUKE

E-mail
Za Osobna pitanja, pohvale i kritike, pišite na:
oltajmer@gmail.com

NA RIJECI
Nema zapisa.
Arhiva
« » lis 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
GLAZBA 2
GLAZBA
Brojač posjeta
287463
NASTAVAK POSTOVA

26. PLANINA - 1.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/planina/781453.aspx

27. PLANINA - 2.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/planina2-dio/783310.aspx

28. PLANINA - 3 DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/planina3-dio/784417.aspx

29. PLANINA - 4.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/planinazavrsno/785520.aspx

30. KRALJEVI ULICE
http://oltajmer.bloger.hr/post/kraljevi--ulice/800119.aspx

31. PROSJACI I KLOŠARI
http://oltajmer.bloger.hr/post/prosjaci--i--klosari/806922.aspx

32  NEOBIČNI PROSJACI
http://oltajmer.bloger.hr/post/prosjaci--sa-neobicnim--namjerama/808929.aspx

33. MISLI I CVJETOVI
http://oltajmer.bloger.hr/post/o--mislima--i--cvjetovima/811870.aspx

34. PLITVICE U SJEĆANJU - 1.
http://oltajmer.bloger.hr/post/plitvice--u--sjecanju/803612.aspx

35. PLITVICE U SJEĆANJU - 2.
http://oltajmer.bloger.hr/post/plitvice--u--sjecanju--2/804975.aspx

36. ZABAVNO
http://oltajmer.bloger.hr/post/zabavni--trenuci/822306.aspx

37. MJESEČAR - 1.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/mjesecar/825186.aspx

38. MJESEČAR - 2.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/mjesecarzavrsno/826414.aspx

39. ALJASKA I EKO TEMA
http://oltajmer.bloger.hr/post/zabavno--ekoloska--tema/829246.aspx

40. ŠTO JE BUG
http://oltajmer.bloger.hr/post/tajanstveni--posjetitelji2-dio/836040.aspx

41. DOBAR BUG
http://oltajmer.bloger.hr/post/dobarbug/838794.aspx

42. ZA SVAKOG PONEŠTO
http://oltajmer.bloger.hr/post/za--svakog--ponesto/847933.aspx

43. MEKIKE ILI ...
http://oltajmer.bloger.hr/post/mekike/855246.aspx

44. MEKIKE - RECEPT
http://oltajmer.bloger.hr/post/recept--za--mekike/859045.aspx

45. BIO JEDNOM JUGO 45
http://oltajmer.bloger.hr/post/zasto--pamtim--jugo-45/862127.aspx

46. BLOG BLOGER BLOGIRANJE
http://oltajmer.bloger.hr/post/blog---bloger---blogiranje/864575.aspx

47. VAŽNA STVAR
http://oltajmer.bloger.hr/post/vazna--stvar/875187.aspx

48. DOWN SINDROM
http://oltajmer.bloger.hr/post/djevojka--i--down--sindrom/881159.aspx

49. DELFIN JOCA
http://oltajmer.bloger.hr/post/delfin---joca/893496.aspx

50. PIZZA KOJU PAMTIM
http://oltajmer.bloger.hr/post/-pizza---koju-pamtim/901072.aspx

Index.hr
Nema zapisa.