Od jučer...za sutra
oltajmer
FILMOVI
OD POČETKA

1. DOBRODOŠLI
 http://oltajmer.bloger.hr/post/dobrodosli/672473.aspx


2. PARTY ZA 
NEREGISTRIRANOG
http://oltajmer.bloger.hr/post/bio--sam--neregistrirani-/676924.aspx

3. Kako sam postao bloger i što je NeMresBilivit radio u Nigeriji
http://oltajmer.bloger.hr/post/kako--sam--postao--bloger-----ili--nemresbilivit---u--
nigeriji/684504.aspx


4. VIKEND U PODRAVINI
http://oltajmer.bloger.hr/post/vikend--u--podravini/692573.aspx

5. ZVIJER I JA
http://oltajmer.bloger.hr/post/---------zvijer--i--ja/697275.aspx

6. RODA
http://oltajmer.bloger.hr/post/--------roda/699737.aspx

7. DALMACIJA U MOM MISTU
http://oltajmer.bloger.hr/post/dalmacija--u--mom--mistu/702940.aspx

8. TREŠNJA
http://oltajmer.bloger.hr/post/------tresnja/708219.aspx

9. NEOBIČAN IZLET 1.
http://oltajmer.bloger.hr/post/neobican--izlet/717445.aspx

10. NEOBIČAN IZLET 2
http://oltajmer.bloger.hr/post/neobican--izlet-----2dio/720079.aspx

11. NEOBIČAN IZLET 3
http://oltajmer.bloger.hr/post/neobican--izletzakljucno/722412.aspx

12. USKRS I POPRATNA TEMA
http://oltajmer.bloger.hr/post/uskrs--i--popratna-tema/728278.aspx

13. POŠTENJE
http://oltajmer.bloger.hr/post/postenje/730994.aspx

14. KAKO SAM POSTAO NEPUŠAČ
http://oltajmer.bloger.hr/post/kako--sam--postao--nepusac/736599.aspx

15. TKO GOVORI?
http://oltajmer.bloger.hr/post/tko--govori-/744029.aspx

16. ŠTO BLOGERICE ŽELE
http://oltajmer.bloger.hr/post/sto--blogerice--zele-/748927.aspx

17. NEVERA
http://oltajmer.bloger.hr/post/nevera/751344.aspx

18. PROTESTNA NOTA
http://oltajmer.bloger.hr/post/protestna---nota-/754677.aspx

19. POZIV NA EKSKURZIJU
http://oltajmer.bloger.hr/post/poziv--na--ekskurziju/756419.aspx

20. KRAJ EKSKURZIJE
http://oltajmer.bloger.hr/post/ekskurzija--je--zavrsena-/759770.aspx

21. ZAVIČAJ
http://oltajmer.bloger.hr/post/o-zavicajima/763840.aspx

22. SLUČAJ ZA PSIHIJATRA ?
http://oltajmer.bloger.hr/post/nedjeljom-u-2-i-psihijatrija/766239.aspx

23. VRAG - 1.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/zar--vrag--postoji-/773787.aspx

24. VRAG - 2.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/zar-vrag-postoji---nastavak/775295.aspx

25. VRAG - 3.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/zar-vrag-postoji---zavrsno/775623.aspx

Prisutnost od 22.06.08
O POSJETAMA
KARTA POSJETA
O POSJETAMA 2
Nema zapisa.
COUNTER
Nema zapisa.
STAT
Nema zapisa.
O B A V I J E S T

SVIM ČITATELJIMA SRETNO U 2017-oj godini

Blog
nedjelja, ožujak 6, 2011
 

19.08.2010.

Pošto se bližio kraj ljetovanja i dan povratka na kontinent, valjalo se odlučiti što još između nekoliko zanimljivih mjesta razgledati.

Na Korčuli saznasmo da i obližnji mali otok Badija sadrži svoje zanimljivosti, gdje su također, kao na otoku Korčuli, nađena i oruđa iz prapovijesti. Kako bi izabrali najbolju varijantu, prvo se u luci Lumbarde raspitah ima li kakav lokalni prijevoz do spomenutog otoka, te doznah da ništa redovno, odnosno jedanput do dva puta na dan, ovisno o skupini turista i dogovoru. Zato se uputismo u Korčulu, gdje je ipak izlet na Badiju bio znatno bolje organiziran, prijevozom do oko petnaestak putnika manjim brodicama svakih pola sata od jutra do kasno popodne. Cijena prijevoza po osobi je bila 40 kuna, a u to je uključen i povratak.



Slijedila je ugodna vožnja barkom, bez obzira na valovito more, dok se na tom dijelu odvijao i povećan promet ostalih manjih i većih plovila.



Nakon petnaestak minuta vožnje, pažnju je privukla veća građevina, koja se iz grada Korčule ne vidi. Pošto je to bio prvi susret sa otokom Badija, koji ima površinu oko dva kvadratna kilometra i skoro cijeli pokriven šumom mediteranske vrste drveća, valjalo je pažljivije pregledati sve neobičnosti i zanimljivosti.



Nedaleko samog mola za pristajanje glisera i barki, uz koji se tada nalazila i brodica pripremljena za duže izlete obzirom da je bila opremljena gradelama odnosno roštiljem, prostire se veća površina pod krošnjama starih borova, koja služi kao plaža, kao i manja pješčana površina uz samo more. Pošto je spomenuta građevina privukla veću pažnju, nedugo poslije nalaženja mjesta za privremenu bazu i kraćeg privikavanja na skoro stalni blagi vjetar koji puše iz Pelješkog prolaza, a prisutan pretežno na području plaže, uputih se u obilazak. Da bih stekao čim bolji dojam, krenuh u detaljnije razgledavanje, prvo pozadine građevina,



mimo dužeg kamenitog zida koji je okruživao veću otvorenu površinu, a koja je služila kao dvorište i vjerojatno kao nekadašnji park, a moguće i za vrtove.

Kretah se dalje kroz rjeđu šumu starih borova, gdje se na pojedinim mjestima nalazilo i dosta gustiša, a prolazeći mimo jednog, opazih



dublje tragove oko pet i nešto više centimetara u zemljanom dijelu, nastale zbog prolaza teže životinje. Glede na relativno niski prolaz kroz granje, uski ali dublji trag papkara upućuje na prisutnost divlje svinje. Inače se spominje i svojevremeno više divljih svinja koje su navodno preplivale na Korčulu, pa je kakva dospjela i na Badiju. Ali, pošto je na tragove palo više borovih iglica i otisak u zemlji bio vrlo suh i prilično nagrbljenog obujma, moglo se pretpostaviti da je trag star više godina. U okolici građevina se nalazi i više tragova ovaca, a krećući se dalje kroz šumu, opazih i prostor



na kojem se nalazilo više kameno-betonskih postolja, ali se nisam raspitivao kakva im je bila namjena, mada je veća vjerojatnost da su tu nekad bili stolovi iz doba sportsko-turističkih aktivnosti. Zagledavši nedaleko kroz granje dio betonske površine, krenuh preko niže kamene škarpe da bih došao na površinu, koja je ustvari



veliko betonirano sabiralište kišnice, na čijem se završetku nalazi veća betonska cisterna koja je očito služila za opskrbu građevina vodom. Približavah se građevinama,



čija osnova je od pažljivo isklesanog kamena te je pružala jači utisak, da bih dalje stigao i do



višenamjenske kamene posude, jednog od nekad najvrjednijih upotrebljivijih predmeta Dalmacije. Osim zbog upotrebe, vrijednu i zbog višednevnog truda koji su klesarski majstori uložili izdubivši prostor u većem kamenom bloku. Kao i više drugih kamenih detalja kod obližnjih građevina, tako je i na toj kamenoj posudi zbog preciznosti obrade vidljivo uloženog više truda, pažnje i strpljenja, ali i osjećaja, jer je jedan pogrešan udarac pri klesanju mogao slomiti relativno tanju stranicu posude. Ako su već pojedini sljedbenici tadašnje partije poslije drugog svjetskog rata uništavali obilježja kršćanstva u crkvi i drugim prostorima redovnika, ne znam razloge uništavanja tog vrijednog predmeta koji bi se još i danas mogao uporabljivati da su uzrokovatelji lomljenja znali njegovu vrijednost, ako su već zanemarili dugotrajni ljudski trud i rad.

Krenuh dalje mimo zidina građevina, te poslije petnaestak minuta obilaženja i fotografiranja sretoh mlađu ženu koja se zainteresirala za moj obilazak tog područja. Pošto nije znala u koju svrhu to radim, a obično čovjeku po glavi u takvim prilikama idu svakojake misli, jer poznato je da vjerska mjesta povremeno obilaze i oni koji bi htjeli prisvojiti poneki predmet iz crkve, predstavila se, upitala što me zanima i objasnila da je živjela u New Yorku. Nastavila je, da sada boravi na tom području i nadzire te objekte, te zainteresiranim turistima za dobrovoljni neodređeni prilog otvara pristup do unutrašnjosti građevine. Vidjeh da stvarno izgledam neobično zbog relativno jačeg ogledavanja građevina, odgovorih joj da pišem blog i zbog toga me zanimaju detalji, kako bi naravno čitatelju čim bolje predočio radnju teme, kad već pišem. Ukratko je objasnila, da su te građevine bile samostan reda Franjevaca, sa kojima surađuje, te im poslije drugog svjetskog rata tadašnja vlast oduzela sve to imanje, a zatim na tom mjestu organizirali odmaralište i rekreacijsko-sportski centar. Po stvaranju Hrvatske države, većina imanja je vraćena crkvi, odnosno njenim redovima, tako i te građevine sa bližom okolicom.

O postojanju prijašnjeg centra govori i nekoliko zapuštenih košarkaških igrališta na otvorenom, mini golf i nekoliko manjih pomoćnih građevina, koje sada nemaju funkciju. Za izgradnju tih terena je korišteno dosta kamena sa okolnog zida, koji je u zadnje vrijeme vidno obnovljen, a obnovljeni su i krovovi na pojedinim objektima. Unutrašnjost objekata je bila dosta zapuštena i slabo održavana, ali i dalje je u tijeku obnova uništenog i dotrajalog, te je za to očito potrebno poprilično sredstava. Ipak, takav sklop objekata, koji su ujedno i povijesni spomenik, izražajna velika građevina sa više majstorskih i rijetkih detalja, vrijedi obnoviti.

Skrbnica objekta je objašnjavala da bi po završetku obnove, postojeći objekti služili kao centar za hodočasnike i duhovni razvoj. Svakako je to područje tradicionalno otvoreno za sve, pa se svakom može pružiti prilika uživati u oblicima postojećih građevina i prirodi okolice.

Valja napomenuti da postoji razlika među redovnicima crkve glede sljedbeništva pojedinih svetaca, u ovom slučaju red Franjevaca, sljedbenika djela i izražaja, koje je u nasljeđe ostavio

Sveti Franjo Asiški

Taj svetac se rodio i živio u Italiji u razdoblju 1181-1226, a kao mladić sudjelovao u ratovima da bi se po ranjavanju posvetio duhovnosti, odnosno spoznajama o sebi i svijetu. Po ozdravljenju se ponovno priključio ratnom pohodu, ali po ponovnim problemima sa zdravljem, više ga privuklo duhovno učenje, te se potom posvetio pomoći siromašnima i bolesnima. Sam je živio bez nekih značajnih materijalnih dobara, te se praktički suživio sa siromasima. Pošto je sve više otkrivao duhovno bogatstvo, zanemarivao je materijalno, te je u tome povremeno pretjeravao obzirom na tadašnje norme i društvenu okolinu, pa ponekad proglašavan čudakom. Zalagao se za izgradnju crkvi i samostana bez velikog ukrašavanja, ali sa funkcionalnim i umjetničkim dodacima, ugodnog i čvrstog oblika gradnje, kakve su upravo i građevine na otoku Badiji. Pošto je sve više razumijevao prirodu oko sebe, volio ju je i cijenio, pa ga i današnji ekolozi smatraju za svog zaštitnika. Po uzoru na njegove slobodnjačke ideje, Franjevački red se razgranao na sljedbenike potpunog materijalnog siromaštva - Kapucini, ženskog reda Klarisa, klasičnog reda, pa do onih koji žive normalnim obiteljskim životom –Franjevački svjetovni red.

Osobno mi je poznato utvrđivanje i objašnjavanje bioenergetičara da su crkve i samostani uglavnom građeni na područjima pozitivnih zračenja iz dubine zemlje, koja pomažu obnovi organizma. Uspoređujući dojmove kod obilazaka mnoštva mjesta, uz snimke, umjetnički i funkcionalni dojam, oslanjajući se i na osjećaj ugođaja, otok Badija je pružio nadprosječno dobar dojam, zbog postojanja boljih preduvjeta da se čovjek, kako neki navode, „susretne sam sa sobom“, što se može vjerski nazivati obogaćivanje duha ili medicinski stabilizacija psihe.   

O toj intuitivnoj privlačnosti Badije svjedoči i dnevni broj posjetitelja, koji je inače nešto manji od daleko poznatijeg, uređenijeg i po botaničkoj raznovrsnosti bogatijeg Lokruma. Ne mogu tvrditi kako i koliko na Badiji utječu razna pozitivna zračenja koja spominju bioenergetičari, ali svakako tome pridonosi klima, bujna vegetacija, položaj na kojem zrak često osvježava povjetarac iz Pelješkog prolaza, dosta sunčanog razdoblja, udaljenost od bilo kakve industrije ili prometne buke, poseban bliži i dalji ambijent, čisto more, miris mediteranske šume, i uz to stare građevine, čiji dijelovi zbog pažljivije i skladne izrade upotpunjuju cjelokupni dobar dojam.    

Inače je i samostan na Badiji ujedno prolazio kroz svoja stradanja u 16-om i 17-om stoljeću, kada je znatnije oštećen od strane Turaka, u tadašnjem cilju nasilnog nametanja i širenja muslimanske vjere, ali i nekoliko puta obnavljan i nadograđivan.

U podacima se objašnjava da je otok Badija dobio ime po latinskoj riječi Abbatia, koja znači opatija, odnosno mjesto gdje žive opati, žitelji samostana. Neko vrijeme u prošlosti se nazivao i Miriam, što je hebrejsko ime Marije.

U nastavku, razgledah unutrašnjost građevine gdje mi pogled privukli nesvakidašnji ali vrlo ugodni oblici, bez obzira što su, izvana nevidljivi dijelovi, izgledali zapušteni ili oštećeni,



kao prvo vrlo dojmljiv klaustar ili kloštar, odnosno samostansko dvorište, za kojega se procjenjuje da je jedan među najljepšima na Jadranu, što potvrđuje vrlo pažljiva i stručna izrada. Izdvajam fotografiju na kojoj se vidi samo dio klaustara, da bi se bolje uočio i okolni ugođaj.



U cilju osposobljavanja nekoliko prostora za prvobitnu namjenu, postavljeno je, opremljeno, i djelomično improvizirano nekoliko oltara, od kojih je taj najuređeniji.

Nakon dodatnog razgledavanja okolice, i dojma koji je ostavila posebno impozantna građevina glede na relativno malu površinu otočića čiji su drugi dijelovi nenastanjeni, vratih se na mjesto privremene baze.

Iako je do tada viđeno ostavilo velik utisak, ipak se još nije dogodio kraj upoznavanju zanimljivosti, jer neočekivano, iz neposredne blizine, obratio mi se čovjek, približno tridesetogodišnjak, pokazujući snimke lokacije na otoku, koja je također privukla pažnju. U nastavku razgovora, čovjek je objašnjavao da je Slovak i da su ga kao dijete roditelji vodili na Korčulu, pa i na Badiju, a sad se ponovno vratio u društvu mlađe supruge, etiopske ljepotice i jednogodišnjim sinčićem. Ujedno je i spominjao, uz djelomično potresene izraze lica, kako je kao pripadnik mirovnih vojnih jedinica UN neko vrijeme boravio u Etiopiji. Ipak, sadašnja situacija je donijela vidnu sreću mladom paru, koji se udaljio od mnoštva besmislenih oružanih sukoba, gladi, očaja i stradavanja stanovništva na području srednje Afrike, te sada žive u Slovačkoj. U nastavku mi je objašnjavao, kako na vrhu otočkog brijega postoji još jedan manji objekt sa kojeg se dobro vidi okolica, te se nakon razmjene dodatnih informacija uputih širom stazom prema tom mjestu.



nakon približno desetak minuta lagane šetnje, ugledah kameniti objekt, koji je davno služio kao kapelica, te tadašnjim zvonikom pozivao vjernike, prije svega na praznik Gospe, u čije ime je i napravljena crkva u sastavu samostana, ali kao i mnogi drugi zvonici upozoravao na nadolazeću opasnost. Poslije drugog svjetskog rata, na kapelici je nadograđena osmatračnica za potrebe JNA, glede da se sa tog mjesta dobro vidjelo kretanje brodova.



Na zidovima unutar kapelice su brojna imena kao znak da je tu boravila JNA i drugi nekadašnji potpisnici, što ne daje ljepotu unutrašnjosti objekta, kao i vrlo ružno izgrađena osmatračnica koja se očito više ne uklapa u mirnodopsko vrijeme i nagrđuje taj ambijent.

Na vanjskom zidu objekta su ugrađene ali slomljene kamene ploče, koje su služile za uspon do zvonika odnosno do krova. U takvim uvjetima je za prosječnog čovjeka nemoguće popeti se do sadašnje osmatračnice na krovu, ali čovjek, bivši pripadnik „Plavih šljemova“, koji mi je na svom fotoaparatu pokazivao snimke okoline, očito snimljene sa osmatračnice, uspio se zbog vojne izvježbanosti, spretnosti i snage, popeti po okomitom kamenitom zidu visokom oko šest metara služeći se ostacima izbočina na kamenitom zidu. Ipak sa podnožja objekta uspjeh snimiti i poneku utješnu fotografiju okolice



Nakon dvadesetak minuta razgledavanja, vratih se na prvobitno odredište uz plažu, te nakon kraćeg odmora krenusmo prema pristaništu, uputivši još pokoji pogled



na građevine Badije, te brodicom krenuli natrag prema Korčuli.

Da bih dopunio tekst sa mogućim željenim podacima, pred neki dan potražih po internetu, i nađoh zanimljivosti koje govore da još nije kraj otkrićima i spoznajama koje su bar malim dijelom povezane sa otokom Badija. Osim što je jedna spisateljica ukomponirala Korčulu u svoj roman znanstvene fantastike, te između dvadesetak otočića na tom području, svrstala i Badiju u opis svjetskih događanja, vjerojatno zbog dojmova na tom malom otoku, slijedile su i druge spoznaje.

Između ostalog pročitah da je na otoku Badiji djelovala i kvalitetna gimnazija koju su vodili svećenici između dva svjetska rata, a pohađale je osobe iz mnogih krajeva tadašnje Kraljevine SHS.

U nastavku doznah da je ta građevina denacionalizacijom vraćena Franjevcima Zadarske provincije godine 2003, a ti su u cilju pravilnijeg iskorištenja referendumskom odlukom dali građevinu u najam Provincijalatu Franjevačke provincije iz Mostara. Spominju se interesi i unosne ponude za te građevine zainteresiranih iz zemlje i inozemstva, koji bi vjerojatno objekte prenamijenili u turistički atraktivan hotel sa dodatnim zabavnim sadržajima. Ipak, taj izuzetno pažljivo izgrađen impozantan sklop objekata, najučinkovitije bi se mogao koristiti uklapajući se upravo u okvire svoje prvobitne namjene, što je i postignuto ugovorom o preuzimanju u najam od strane Franjevaca iz Mostara, koji planiraju koristiti objekte poslije obnove za potrebe obavljanja duhovnih i duhovno-rekreativnih, karitativnih i kulturalnih programa.

U sljedećem opisu doznah da se nekoliko godina poslije potpisa ugovora, odnosno 2009-e, na Badiju nastanio i Fra Jozo Zovko zbog slabijeg zdravlja i odmora kako se navodi. Fra Zovko je poznat kao glavni svećenik uključen u događanja u Međugorju, a čitajući dalje novu stranicu gdje se spominje Badija, a glavna radnja se odvijala oko daleko poznatog ukazanja Gospe u Međugorju, te događanja u Hercegovini, doznajem neočekivano. Pošto opis otkriva i dosta manje poznatih događaja u koje je uključeno i vrlo visoko svećenstvo, a zbivali se u pozadini međugorskog hodočašća, te su samo jednim manjim dijelom povezani sa ovom temom, valja to opisati sljedeći put.

Oltajmer 

 

Za nadopunjavanje teme, korišteni podaci sa stranica, na kojima se može naći više općenitih i kronoloških detalja o Badiji, spomenutim građevinama, i namjeni:

 http://www.pujanke.hr/Badija/index.html

http://www.ofm-sv-jeronim.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=55&Itemid=40

http://www.jutarnji.hr/fra-jozo-zovko--nisam-protjeran--iz-hercegovine-sam-otisao-jer-sam-bolestan/197359/

Kratki film o samostanu na Badiji se može pogledati na:

http://www.youtube.com/watch?v=jVvZ-_zGRvg&feature=player_embedded

oltajmer @ 22:22 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
PORUKE

E-mail
Za Osobna pitanja, pohvale i kritike, pišite na:
oltajmer@gmail.com

NA RIJECI
Nema zapisa.
Arhiva
« » lis 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
GLAZBA 2
GLAZBA
Brojač posjeta
287463
NASTAVAK POSTOVA

26. PLANINA - 1.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/planina/781453.aspx

27. PLANINA - 2.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/planina2-dio/783310.aspx

28. PLANINA - 3 DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/planina3-dio/784417.aspx

29. PLANINA - 4.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/planinazavrsno/785520.aspx

30. KRALJEVI ULICE
http://oltajmer.bloger.hr/post/kraljevi--ulice/800119.aspx

31. PROSJACI I KLOŠARI
http://oltajmer.bloger.hr/post/prosjaci--i--klosari/806922.aspx

32  NEOBIČNI PROSJACI
http://oltajmer.bloger.hr/post/prosjaci--sa-neobicnim--namjerama/808929.aspx

33. MISLI I CVJETOVI
http://oltajmer.bloger.hr/post/o--mislima--i--cvjetovima/811870.aspx

34. PLITVICE U SJEĆANJU - 1.
http://oltajmer.bloger.hr/post/plitvice--u--sjecanju/803612.aspx

35. PLITVICE U SJEĆANJU - 2.
http://oltajmer.bloger.hr/post/plitvice--u--sjecanju--2/804975.aspx

36. ZABAVNO
http://oltajmer.bloger.hr/post/zabavni--trenuci/822306.aspx

37. MJESEČAR - 1.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/mjesecar/825186.aspx

38. MJESEČAR - 2.DIO
http://oltajmer.bloger.hr/post/mjesecarzavrsno/826414.aspx

39. ALJASKA I EKO TEMA
http://oltajmer.bloger.hr/post/zabavno--ekoloska--tema/829246.aspx

40. ŠTO JE BUG
http://oltajmer.bloger.hr/post/tajanstveni--posjetitelji2-dio/836040.aspx

41. DOBAR BUG
http://oltajmer.bloger.hr/post/dobarbug/838794.aspx

42. ZA SVAKOG PONEŠTO
http://oltajmer.bloger.hr/post/za--svakog--ponesto/847933.aspx

43. MEKIKE ILI ...
http://oltajmer.bloger.hr/post/mekike/855246.aspx

44. MEKIKE - RECEPT
http://oltajmer.bloger.hr/post/recept--za--mekike/859045.aspx

45. BIO JEDNOM JUGO 45
http://oltajmer.bloger.hr/post/zasto--pamtim--jugo-45/862127.aspx

46. BLOG BLOGER BLOGIRANJE
http://oltajmer.bloger.hr/post/blog---bloger---blogiranje/864575.aspx

47. VAŽNA STVAR
http://oltajmer.bloger.hr/post/vazna--stvar/875187.aspx

48. DOWN SINDROM
http://oltajmer.bloger.hr/post/djevojka--i--down--sindrom/881159.aspx

49. DELFIN JOCA
http://oltajmer.bloger.hr/post/delfin---joca/893496.aspx

50. PIZZA KOJU PAMTIM
http://oltajmer.bloger.hr/post/-pizza---koju-pamtim/901072.aspx

Index.hr
Nema zapisa.